(Croatia Records, 2011.)

80/100

Opća opasnost bend je koji vežem uz svoje rane rock ‘n’ roll dane negdje s početka 90.-ih godina sada već dobrano prošlog stoljeća. Tih su godina Županjci osvajali danas gotovo evergreenskim ‘Treba mi nešto jače od sna’ i ‘Jednom kad noć’, a onda su se krajem desetljeća u kojemu su zablistali povukli sa domaće rock scene koja se u navali lakih nota s istoka našla na izdisaju.

Dva desetljeća kasnije, osim što su se uspješno vratili na scenu i postali jedna od koncertno najposjećenijih hrvatskih grupa, predstavili su i novi studijski uradak naziva ‘Vrati se na svjetlo’ koji će, sudeći po atmosferi na koncertima i fanovima koji vjerno prate bend još dugo žariti i paliti hrvatskim glazenim eterom.

Opća opasnost možda u svojoj glazbi ne donosi ništa novo, inovativno, napumpano modernim zvučnim efektima i divljim gitarističkim solažama dok nabrijanu glazbu prati jednako tako nabrijani i jedva razumljivi glavni vokal no svakako donosi dašak dobrog, starog rock zvuka za kojim je domaća rock scena dugo žeđala. A možda je upravo dašak ‘retro’ zvuka tajna uspjeha Opće opasnosti koja predvođena odličnim Perom Galićem kosi sve pred sobom.

‘Vrati se na svjetlo’ otvara pjesma ‘Uzalud sunce sja’ koja je prethodno objavljena kao najavni single albuma i istovremeno pjesma koja je u svekolikoj hrvatskoj glazbenoj javnosti koja pokazuje interes za rock izričaj od prvog slušanja pobudila značajnu pažnju. S razlogom jer ‘Uzalud sunce sja’ pjesma je kakva se od benda kalibra Opće opasnosti očekuje. Pitkog aranžmana u kojem, unatoč tomu što je svjesno prilagođen radijskom prostoru i osvajanju mase, prevladavaju gitare i pjevačko umijeće vođe benda koji vrlo vješto prenosi bolno-ljubavnu tematiku koja je, eto čuda, bliska svima.

‘Lovac na novac’ nastavlja u istom zvučnom paketu i jasno je da se Opća opasnost, baš kao i početkom 90.-ih, ozbiljno namjerava izvući iz garaže i zavladati scenom.

‘Kao grom’ dodatno smiruje tempo, gitare se unatoč svojoj sveprisutnosti povlače u pozadinu, a pjesmom o ljubavi na prvi pogled dominira odlični Pero Galić. Dodatni pop osjećaj pjesmi daju klavijaturistički taktovi i back vokali no to u slučaju Opće opasnosti može biti samo dodatni plus za slušatelja.

‘Pobjeg’o sam’ je četvrta pjesma na albumu i, definitivno, jedan od aduta Opće opasnosti na ovom uratku. Zahvaljujući svom klasičnom rockerskom zvuku i pokajničkim stihovima ova pjesma već zasluženo dugo vlada hrvatskim radijskim i televizijskim programima.

Naslovna ‘Vrati se na svjetlo’ zaokreće u nešto ozbiljniji rock zvuk i izbalansiraniji vokal od onoga na koji smo od Pere Galića navikli. Jedna od mojih zvučnih, iako ne i stihovnih, favorita.

‘Armagedon’ koja slijedi je, usuđujem se reći, najsnažnija pjesma na albumu. Glazbeno će zahvaljujući slojevitom aranžmanu zadovoljiti sve rock sladokusce, a snažna poruka ljubavi zadovoljiti će svekolike poklonike Opće opasnosti.

Niz laganica na albumu nastavlja ‘Tvoje ime čuvam’, pjesma o kojoj se nema što puno reći. Klasična ljubavna pjesma u maniri benda iz Županje i jedna od onih koje će se vrtiti uz posljednje gutljaje pive u ranojutarnjim satima u klubovima i kafićima dok će čežnja za nekim izgubljenim i ne pronađenim ljubavima uzimati danak.

‘Virtualni novi svijet’ solidan je rock pokušaj približavanja generaciji koja svoju mladost provodi na društvenim i inim mrežama virtualnog svijeta. No ne i pjesma koja će oduševiti one nešto starije poklonike Opće opasnosti, unatoč pravom hard rock aranžmanu koji im je blizak. No ‘Virtualni novi svijet’ definitivno je pjesma s porukom koju ne treba zanemariti.

‘Tone rock ‘n’ rolla’ priča je o mladosti provedenoj u rock bendu. Pjesma koja bi trebala zvučati himnično u finalu zvuči pomalo isprazno, baš kao da joj je iz aranžmana iščupano srce.

‘Tri rijeke’ sa fenomenalnim Zoranom Mišićem pjesma je koju je publika odavno zavoljela i vrlo vjerojatno svoje najglasnije trenutke proživljava na koncertima diljem Slavonije.

‘Da sam znao’ nastavlja ‘mainstream’ struju albuma i pažnju plijeni impresivnom vokalnom izvedbom.

Album zatvara ‘Nisam rođen pod sretnim zvijezdama’ još jedna odlična pjesma u ‘mainstream’ vodama kojima Opća opasnost hrabro vesla na ovom albumu.

Iako Opća opasnost na albumu ‘Vrati se na svjetlo’ možda i nije na vrhuncu svoje kreativne energije uradak koji su danas, mjesecima nakon izlaska i koncertne promocije, i službeno predstavili hrvatskoj javnosti jedan je od onih rockerskih bljesaka koji su domaćoj sceni nedostajali. Dobro izbalansirana glazba, pamtljivi stihovi s kojima će se poistovjetiti mnogo šira publika od one koja vjerno prati Opću opasnost od grada do grada te moderni no istovremeno i retro zvuk glavne su uzdanice koje će Županjce do sljedećeg albuma držati na samom vrhu domaće rock glazbe koja se polako, ali sigurno budi iz predugog zimskog sna. Do slušanja i nekog od sljedećih  koncerata!

Recenzija: Ivana Sataić (ivana@venia-mag.net)