MOONSPELL – Fernando Ribeiro

MOONSPELL – Fernando Ribeiro

Intervju: Ivana Sataić │ivana@venia-mag.net
Pitanja: Martina Šestić │martina@venia-mag.net
Foto: Promo

Moonspell će za nešto više od tjedan dana objaviti svoj novi studijski uradak „Extinct“. Portugalski vukovi već više od dva desetljeća šire legendu goth metala, a o novom albumu, utjecajima pod kojima je nastao i pokojem projektu pored same portugalske glazbene institucije razgovarali smo s glavnim čovjekom benda, Fernandom Ribeirom.

moonspell

VENIA: Datum izlaska albuma „Extinct“ je iza ugla i riječ je definitivno o jednom od najboljih Moonspell uradaka. Kako vidiš njegovo mjesto u vašoj diskografiji?
FERNANDO: Mislim da je poput bijelog sjaja. *osmjeh* Mnogo je pjesama na „Extinct“-u koje očito imaju karakteristike Moonspellovog zvuka kojeg pokušavamo razviti otkad nastupamo kao bend. No sa „Extinct“-om smo to napravili vrlo otvorena uma. „Extinct“ smo napravili sa snažnom glazbenom ambicijom. Željeli smo napredovati kao glazbenici i tekstopisci, a kada to radiš ne možeš biti zabrinut o tome što ćeš zaista izručiti, je li to blaži prisup, je li nešto žešće ili jače. Mislim da albumi na svoj najbolji način hvataju duh vremena. Mislim da je to drugačije sa „Extinct“-om jer on nije samo album o razdoblju naših života, stvorio je druge veze i prerastao u umjetnički koncept iza albuma i jako smo sretni s ovim pjesmama jer smo doista pokušali ne raditi posao kao za uobičajeni album. To zapravo nikada ne radimo, no osjećali smo nakon „Alfa Noir/Omega White“-a, da je tako potpun album pa smo morali i započeti sa revidiranjem našeg zvuka na neki način i također smo morali početi dostizati određenu atmosferu sa svojom glazbom. Za to ne možeš zapravo imati nikakve granice i u tome je zapravo tajna „Extinct“-a. Radi se o albumu  vrlo otvorena srca i otvorena uma i sa bendom koji se posvetio tome da napravi bolje pjesme i da ih bolje svira. No u usporedbi s našim starim stvarima, one nisu nešto čega bismo se trebali sramiti, mislim da je u nama uvjek tinjala određena kreativna iskra koja nas želi odvesti dalje i mislim da je sa „Extinct“-om zasigurno napravljen dobar korak u toj našoj ambiciji.

VENIA: Na albumu su primjetni utjecaji orijentalne glazbe (zadnji smo ih put čuli u vašim ranim radovima na „Under the Moonspell“). Jedna pjesma takva je i u vokalnom stilu – „Malignia“. Koja je bila ideja iza nje?
FERNANDO: Mislim da je u našem zvuku uvijek bilo utjecaja orijentalne glazbe, to ima veze i sa portugalskim folklorom i tradicija je ovdje u Portugalu na neki način biti inspiriran arapskom kulturom, i mnogim drugim kulturama, ali i arapskom. To je uvijek bilo nešto što smo slušali kao djeca i pripada tradiciji u našoj zemlji. Na „Under The Moonspell“ smo malo flertovali sa tim na neki način, to je bio dodir koji tada nitko nije imao i samo se uklopilo u našu glazbu. To je bio teritorij koji nije bio istražen osim od Orphaned Landa. Tu i tamo smo, kao na „Sin“, flertovali opet s tim i inspiracija bi se samo pojavila kad smo već skladali „Extinct“ i mislim da se stvarno uklopilo jer je vrlo elegantan zvuk, vrlo intrigantan i romantičan, i na neki način misteriozan. No ovaj put, kao što sam rekao u prvom pitanju, pokušali smo se proširiti pa so zapravo unajmili turski orkestar da svira s nama i ono što čujete su prave žice tako da to radi veliku razliku jer mislim da su dodali vrlo drugaičiji i zanimljiv aspekt u naše pjesme. To je bio jedan od vrhunaca za nas na albumu, imati te gostujuće glazbenike iz Turske i način na koji sviraju nam je bio potpuno originalan i bilo je to definitivno nešto što ne čuješ svaki dan tako da se stvarno jako dobro uklopilo u našu glazbu.

moonspell_2015

VENIA: Stihovi su na albumu stvarno mračni. Mogu reći čak i da „Extinct“ ima najmračnije Moonspell stihove. „The Future Is Dark“ je savršen primjer. Kako su nastali?
FERNANDO: Mislim da me na cijelom „Extinct“ inspirirala jedna stvar, to da sam prije 2.5 godine postao otac. Naravno da sam sretan otac, moje dijete je sjajno i raste jako i pametno i to je dobio od, znaš, svog oca. *smijeh* No shvatio sam i da biti otac ne dolazi besplatno, moraš platiti cijenu koju je na neki način teško platiti. Ne radi se samo o negativnim stvarima, radi se i o tome da se moraš prilagoditi na to da si više čuvar, to je vrsta instinkta koja je zapravo rezultirala tako da su dijelovi mene morali otići kako bi napravili mjesta nekom mnogo prilagođenijem na činjenicu da je roditelj. To je kao u Spidermanovim cipelama sa moćima, većom odgovornosti i cijelo je iskustvo definitivno nešto jako nadmoćno, ispituješ sebe i otkriješ koliko si egoističan, čak i ako si u bendu i dijeliš prostor sa svima. Pa… sve te buduće odgovornosti reći mu da svijet nije savršen iako svi u djetinjstvu misle da je, nesavršenstvo je nešto sa čime se definitivno nosimo na „Extint“ tako da album ima osobniji potpis. Što se tiče „The Future Is Dark“, riječ je o vrlo osobnim stihovima i kao pismo mom sinu u kojem ga upozoravam da svijet nije taj objekt svjetla koji mislimo da je dok smo djeca kao i da nije pitanje dobar ili loš, pitanje je da ponekad, kao što kažemu stihovima, nema dovoljno svjetla za sve i ljudi se bore za svjetlo, otimaju ga jedni od drugih. Sve je na određeni način jako metaforično. No sa Moonspell mislim da ljudi ponekad samo skoče u zaključak i kažu: oh, to je tako sumoran albu. No kada fotografiraš sa svojim iPhoneom na mračnoj površini uključeno je svjetlo, tekstura, dobiješ različite vrste crnog, različite vrste mraka i mislim da je upravo to stvar koja je objašnjena u Moonspellovoj glazbi. To nije mizantropska vrsta black metala ili totalno samoubilački goth, ne, to je nešto što je mnogo prirodnije i mnogo humanije. I mnogo više od suočavanja sa crnim zidom nestajanja no ipak udrajući glavom o njega da bi vidjeli možemo li još nešto napraviti. „The Future Is Dark“ je balans između ove dvije tenzije, živjeti u svijetu za koji znamo da će postati mračniji, odgojiti dijete, čuvati ga i objasniti mu stvari koje se događaju u svakodnevnom životu, ali mu i dati oružje da se obrani. Kao otac, otkad je moje dijete rođeno, uvijek mu pokušavam objasniti stvari. Ponekad, jer je samo dijete, neće razumjeti no kako raste sigurno razumije više stvari, ne uvije naravno… no to je pjesma koja je povezana sa ovim novim načinom gledanja na život koji nije samo šetnja u parku dok sunce sja, znaš, ima i kišnih dana i moje dijete za njih treba znati.

VENIA: Što  mi možeš reći o omotu albuma?
FERNANDO: Ideja je došla od Setha iz Septic Flesh, surađivao je s nama. On je umjetnik i prijatelj kojega izuzetno cijenim jer se ne boji miješati horor i ljepotu. To poprilično definira zvuk Moonspspella i „Extinct“ zvuk i zbog glazbe je predivni dio ovog albuma. Stihovi i koncept su vjerojatno ružan dio, horor dio, zagušljiv dio tako da mislim da je Seth doista ulovio tu tenziju između različitog, svježije glazbe i vrlo mračno orijentiranih stihova. Definitivno je napravio omot koji će probuditi vrlo podijeljena mišljenja kao što mislim da će se dogoditi i sa „Extinct“. No kada si želio napraviti nešto drugo, kada žudiš napraviti album iz skica, a ujedno reći i priču u svim komponentama koje se na neki način smjenjuju oko albuma samo je dobro da su omoti smisleni i mislim da se iz njih može mnogo pročitati kao i način na koji će podijeliti ljude jer iza sebe ima osobnost, ima karakteristiku. „Extint“ je jako… Monspell i i ne znam za fanove, to ću saznati putem, no također je i o životu u sigurnoj zoni. Mislim na gothic metal, ne samo zvuk nego i sve drugo, sve je što očekuješ, sve je predivno, sve je poetično na neki način i tu je mračni dio kroz sliku, kroz omote. Možeš doista doprijeti do ljudi i važno je za Moonspell kao što je važno dati jasnu poruku da vrste nestaju sa Zemlje i ljudi nestaju iz tvog života, važni ljudi koj ne samo da umiru nego zapravo izumiru jer ne postoji ništa drugo što bi ih zamijenilo ili nitko drugi tko bi ih zamijenio. Mogu to vidjeti kao vrstu amputacije kao što je i Seth vidio. Napravio je nevjerojatan posao sa različitim figurama i različitim omotima za gotovo svako izdanje i jako sam sretan s tim. Mnogo ljudi kaže da se ponavlja no sve to ima osobnost i on samo ima koncept i radi oko njega, a ja sam povezan s tim kao umjetnik.

VENIA: Koliko god se „Extint“ činio vrlo intropsektivnim i intimnim albumom njegov je kontekst mnogo širi jer ste zauzeli aktivnu ulogu u očuvanju Iberijskog vuka. Kako napreduje taj projekt?
FERNANDO: To je bila prirodna veza jer smo prije 20 godina napravili album“Wolfheart“ i ljudima se svidio omot i slikovitost. Sada je bilo vrijeme alarmirati ljude, upozoriti ih na problem da je Iberijski vuk na rubu izumiranja. Čini se da je srećom populacija prilično porasla i danas mnogo više ljudi govori o tome, više je infrastrukture i ljudi tamo volontiraju i daju sve od sebe za definitvno vrijednu svrhu. Tako da smo stupili u kontakt s njima i rekli da želimo pomoći posebice u kampanji kada su trebali kupiti zemlju na kojoj će biti vukovi. Ta je zemlja bila jako skupa pa smo ih uključili u nekoliko koncerta i pomogli i mislim da kada je „Extinct“ počeo dobivati obrise, kada sam o njemu počeo razmišljati na različite načine osjetio sam da se dogodilo mnogo važnih veza, jedna je definitivno bio slučaj Iberijskog vuka. Kada smo snimali komentare pozvali smo profesora Francisku (prof. Francisco Foncesca, op.a.) koji je bio predsjednik grupe da ispriča malo svjedočanstvo u komentrima i pridružiti će nam se na premijeri ovdje u Lisabonu i mislim da je dobro što će mnogo ljudi gledati komentare budući da je to dio CD-a, a biti će dostpni i online pa zašto ne koristiti glazbu i da bi ljude upozorili na važne stvari jer ljudi primaju toliko informacije i troše toliko mnogo vremena gledajući pogrešne stvari na internetu. Uvijek smo osjećali da kada je razlog pravi i kada se s njim poistovjećujemo… nije tu stvar u snimanju albuma o vukovima, stvar je u zaštiti životinja koje su nas inspirirale na određeni način, silama prirode s kojima si se povezao i mnogo naučio od njih.

VENIA: Do sada si objavio tri knjige poezije i 2011. knjigu kratkih priča. Jesi li pisao od tada? Planiraš li novu knjigu?
FERNADNO: Wow! Uvijek planiram, uvijek pišem no srećom Moonspell uzima mnogo mog vremena jer smo uključeni na svim razinama sa bendom. Planiram još literararnih radova, imam još jednu knjigu poezije na portugalskom koja je skoro gotova no moram se vratiti unazad i opet pročitati da vidim je li sve spremno jer sam davno napisao te stvari pa se moram i podsjetiti. No sa Moonspell rasporedom i na turneji biti će teško posvetiti se nečemu što traži više vremena. Pišem kao hobi, ponekad pišem za časopise, prevodim knjige. Kada je riječ o stvaranju svojih stvari naravno da imam planove, imam plan osnovati malog izdavača ovdje u Portugalu isto da bih pirntao knjige na portugalskom drugih glazbenika, da bih pisao poeziju ili biografije i mnogo drugih stvari bi se izdalo na taj način što je sjajno. Upravo sam dobio ponudu da ponovo printam sve svoje knjige jer su već neko vrijeme rasprodane budući da tvrtka koja ih je objavila više ne radi i nitko zapravo ne može pronaći knjige pa mislim da su to velike cipele u koje bi trebalo ući jer ne osjećam da imam karijeru kao pjesnik, to je jednostavno nešto što volim  i kad imam vremena nešto što volim raditi. Tako da je vrijeme moj neprijatelj kada je riječ o pisanju no za mnogo godina kada više ne budem mogao biti u rock’n’rollu mislim da ću definitivno moći kupiti mali prostor i, znaš, jednostavno raditi hemingwaysku stvar, samo tamo otići i pisati i gledati u more. To bi bilo cool.

VENIA: Nastupao si i u kazališnoj predstavi. Kakav je osjećaj bio biti na pozornici kao glumac? Što si naučio iz tog iskustva?
FERNANDO: U početku je bilo stvarno čudno jer je bila riječ o ekstravagandnoj operi sa pjevačima poput mene ali i sopranima i tenorima i popularnim pjevačima tako da je bio veliki kaos. No shvaćao sam da teatar funkcionira na svoj način. Glazba je puno organiziranija na neki način dok je teatar više o improvizaciji i emociji. Tako da sam se naviknuo i svidjelo mi se, da budem iskren. Bilo je to stvarno cool vrijeme i taj je show bio zaista važan, mnogo je ljudi došlo vidjeti ga. Naučio sam mnogo od ljudi u kazalištu, ne samo tehničke stvari nego i o teatralnom životu bez da budeš smiješan ili pretjeran. Mnogo sam naučio tamo i zato je je to i potpuno drugačija pozornica no postoji i raspored, indikacija za pad, stihovi, kompletni orkestar. Drago mi je da sam to napravio jer mi je u to vrijeme to bilo teško jer sam, sjećam se, letio s festivala i došao s aerodroma u kazalište no jako mi je drago što sam to napravio jer smo imali fantastičnu grupu i htjeli su opet postaviti predstavu no nitko nije imao vremena, svi su jako zauzeti svojim karijerama no bilo je odlično iskustvo. Stvarno je šteta što to nismo snimili. *smijeh* Bila je to jako zanimljiva stvar za vidjeti, glumio sam gusara i bilo je mnogo različitih karaktera, glumio sam i lopova. Bio je to stvarno dobar show i stvarno sam ponosan što sam bio dio toga.

VENIA: A što mi možeš reći o suradnji s redateljem prvog portugalskog zombie filma „I’ll see you in my dreams“?
FERNANDO: Bilo je super! Bilo je i ludo, znaš. *smijeh* Portugalci su vrlo kreativni no i vrlo kaotični tako da moraš raditi do kasno i imati puno strpljenja. No taj je film bio odličan i osvojio je mnogo međunarodnih nagrada i imam taj posebni osjećaj o tome što je naša pjesma prva u filmu. To je bila kao vijest, a surađivali smo sa Filipeom još nekoliko puta, čak i u „Lickantrope“, a napravio je i „I’ll See You In My Dreams“ Moonspell video. Raditi s njim je super no iscrpljujuće, sjećam se sa „Lickantrope“ da je trebalo 30 sati da snimimo video, bilo je stvarno bolno jer je to njemu zapravo glavni posao, glavna okupacija. Svira piano, on je jazz glazbenik no voli horor filmove i jako je odlučan u tome da zapravo postigne nešto što je nevjerojatno za portugalskog tipa jer ovo nije SAD, ljudi nisu jako zainteresirani za takav tip filmova, ili nisu bili u to vrijeme no sada sa ‘Walking Dead’ ti su filmovi doživjeli neku vrstu povratka, a kao svoj novi projekt radi knjigu stripova i objaviti će je za Dark Horse Comics, vrlo važnog američkog izdavača, jako je cool o nadnaravnim detektivima koji čak odu pogledati bend kako svira, to je Moonspell tako da imam i svoj mali crtež. *smijeh* To je vrlo zanimljiva suradnja, odlično vrijeme i on je vrlo talentiran.

VENIA: Odlično! No vratimo se Moonspellu u još jednom pitanju. Album će izaći za samo nekoliko dana. Vidjeli smo prve datume turneje i da budem iskrena, ovdje u Hrvatskoj još uvijek čekamo datume drugog diejla europske turneje. *oboje se smiju* Možemo li vas očekivati negdje bliže nama?
FERNADNO: Mislim da da. Album će izaći u ožujku i krenuti ćemo na srednjoeuropsku turneju, ići ćemo i u Španjolsku, Italiju i Portugal. Odmah nakon toga žemo ići sa Septicflesh i Deathstars u Meksiko, SAD i Kanadu. No ljeti su festivali pa ne možemo biti na truneji tako da i mi čekamo drugu sezonu europske turneje. Defitivno bismo voljeli doći u Hrvatsku jer s vremena na vrijeme dobijemo poruke koje kažu da se nikada nismo vratili pa se nadam da će se to dogoditi nekada u listopadu ili studenom. Ponekad jednostavno trčimo protiv vremena što je dobar znak jer kad objavimo da snimamo novi album ljudi nam nude datume turneje. Sada mislim da imamo bolje vrijeme, više pjesama, više vremena i više produkcije tako da želimo doći svugdje i siguran sam da možete očekivati da vas Moonspell psojeti vjerojatno u listopadu ili studenom, prije kraja godine.

VENIA: Na kraju, imaš li poruku za fanove u Hrvatskoj?
FERNANDO: Prvo im želim zahvaliti na strpljenju. Ponekad kada ti bend ne doalzi duh jednostavno umre. Nadam se da ćemo s „Extinct“ doći tamo. Mislim da je to nova prilika za obnoviti zajedništvo, sjetiti se svih tih odličnih trenutaka kada smo svirali za vas, ali i za ljude koji slušaju Moonspell a nisu nas vidjeli. I kada ćemo bookirati turneju, ugrabimo datum tako da opet možemo biti zajedno. Ovo je vrlo važan album za Moonspell, doista smo se najviše što smo mogli razvili kao glazbenici i tekstopisci i sada je vrijeme za presudu. Moje najbolje želje su da album insinuira svoj do srca ljudi i misli i dojmova. To je uvijek najbolje što glazbenik može dobiti. Želim vam sve najbolje i hvala na intervjuu. I nadam se da se vidimo uskoro obećanog dauma. *smješak*

VENIA: Hvala ti puno, vidimo se uskoro!

Službeni FB: https://www.facebook.com/moonspellband 

Add a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *


*

U skladu s propisima EU koristimo kolačiće (cookies). / We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website.
Ok