MEĐUNARODNA AUTORSKA KREATIVNA KONFERENCIJA 2017.- Zagreb, Muzej suvremene umjetnosti, 23.-24.11.2017.

MEĐUNARODNA AUTORSKA KREATIVNA KONFERENCIJA 2017.- Zagreb, Muzej suvremene umjetnosti, 23.-24.11.2017.

Muzej suvremene umjetnosti dva je dana, 23. i 24. studenog, ugostio petu po redu Međunarodnu autorsku kreativnu konferenciju pod geslom „Postati i ostati: kreativnost je ključ uspjeha!“.

Prvi dan konferencije ponudio je izuzetnu tematsku šarolikost i presjek aktualnih tema s naglaskom na područja obrazovanja i kreativnosti. Jedno od najupečatljivijih izlaganja održao je poduzetnik Nenad Bakić koji je pobliže predstavio projekt STEM revolucije koju njegov tim, Croatian Makers, uvodi u hrvatske škole s ciljem uvođenja osnovnoškolaca u svijet robotike i s jasnim naglaskom kako „svako dijete ima pravo na priliku.“ U ovaj projekt do sada se uključilo 85% hrvatskih škola, a i država je konačno pokazala pozitivne pomake u shvaćanju važnosti robotike, a time i informatike i matematike, u razvoju generacija na kojima ostaje budućnost ove zemlje.

Govoreći o zemlji koja sve dublje tone u pitanjima društvene i socijalne osjetljivosti, Nenad Bakić stavio je naglasak na to kako Hrvatskoj koju karakterizira epitet „uhljeb države“ prijeti mentalna zaostalost i kako je ključ za zaokret situacije u kojoj se po svim ekonomskim i obrazovnim parametrima Hrvatska nalazi na samom dnu ne samo europske, već i šire ljestvice, u našim rukama. Ulaganje u mlade, znanje i kreativnost naša je obaveza i odgovornost, a STEM revolucija projekt je neprocjenjive vrijednosti kako za Hrvatsku danas, tako i za Hrvatsku koja gleda u budućnost i ne pita se gdje je tko bio ’91. ili ’41.

Nakon Nenada Bakića, pozornicu MAKK konferencije preuzeo je pedagog i sociolog Boris Jokić, čovjek koji je svekolikoj hrvatskoj javnosti postao poznat kao voditelj kurikularne reforme zbog čijeg su ukidanja Hrvati izašli u najvećem broju nakon danas povijesnih skupova koji su doveli do osamostaljenja i osnutka Republike Hrvatske. Predavanje naziva „Od Ramonesa do Roge: Remix“, Boris Jokić posvetio je generalnom stanju u hrvatskom obrazovanju, ali na primjeru glazbene kulture prikazavši sve nedostatke sustava koji osim učenja enormnih količina podataka bez kritičkog razmišljanja i reprodukcije znanja početnu točku rasprave stavlja i na polazišne točke kognitivnog i kreativnog razvoja mladih.

Naglasak na cjelovitost kurikularne reforme koja treba ići u smjeru razvoja individualnih sposobnosti i stjecanju primjenjivih znanja, naglasak na obrazovanje prilagođeno učenicima koje uče s poteškoćama, naglasak na kreativnost i razvoj kritičkog mišljenja, naglasak na važnost ulaganja u budućnost neopterećenu političkim ideologijama i osobnim interesima srž je onoga što je Boris Jokić prikazao kroz glazbeni presjek u svom izlaganju tako jasno davši naglasak na važnost uključenosti i kritičnosti javnosti koja, u konačnici, treba biti najglasnija i jasno dati do znanja kakvo obrazovanje i kakvu budućnost želi za svoju djecu. Pritom je Boris Jokić naglasio važnost umjetničke nastave kao glavne spone između kreativnosti i obrazovanja jer kreativnost je danas jedna od najbitnijih odlika čovjeka koji kroči svojim putem uspjeha, a „Hrvatska neće postati zabit Europe ako to ne dopustimo“.

Nakon izlaganja Nenada Bakića i Borisa Jokića slijedila je panel diskusija naziva Krativnost u obrazovanju na kojoj im se pridružio i Aleksandar Battista Ilić, dekan Akademije likovnih umjetnosti, Sandra Frančišković, ravnateljica Festivala dječjeg glazbenog stvaralaštva te Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja, a koja je kao rezultat potvrdila sve što su Bakić i Jokić istaknuli u svojim izlaganjima. Uključujući i neodovoljnu zainteresiranost i angažiranost države u provedbi kurikularne, kao i svih drugih reformi.

Husein Hasanefendić Hus, prvi čovjek Parnog valjka u svom je intervjuu s Bojanom Mušćetom u nastavku prvog dana konferencije otkrio poneke nepoznate detalje o poznatom – o Grupi 220, nastanku Parnog valjka, procesu pisanja pjesmama, 40-godišnjem iskustvu na domaćoj rock ‘n’ roll sceni, važnosti kreativnosti i zaštiti autorskih prava u skladateljskom opusu i, u konačnici, o velikom koncertu koji će Parni valjak 01. prosinca održati u zagrebačkoj Areni.

Nakon Husa, na pozornicu MAKK-a stiže Zlatan Stipišić Gibonni koji je u razgovoru s Hrvojem Horvatom otkrio kako mu je na početku karijere prije gotovo 30 godina bilo pisati pjesme „po narudžbi“ za druge izvođače, ali i kako je izgledalo vrijeme koje je prije toga proveo u Osmom putniku te u njemačkom heavy metal bendu W2. Gibonni se posebno osvrnuo na svoje prijateljstvo i kreativnu i stvaralačku suradnju s Dinom Dvornikom i Oliverom Dragojevićem, okupljeni su saznali kako je nastala danas legendarna „Cesarica“, zašto Gibonni nije otpjevao i snimio pjesmu „Sve ću preživit“ Tedija Spalata već je samo izvodi na koncertima, kako nastaju njegove pjesme, kako izgleda proces snimanja albuma u svim fazama te na koji je način kreativnost pokretačka snaga za glazbenika koji je nakon dva i pol desetljeća uspješne regionalne karijere odlučio snimiti album na engleskom jeziku i zasvirati na glazbeno otvorenom europskom tržištu te se tako „vratiti na početak“.

U posebnom osvrtu na pisanje pjesama za druge i zašto je danas kod Gibe to izuzetno rijetko i povlastica za one glazbenike s kojima je privatno u prijateljskim odnosima Gibonni je naglasio kako u trenu kada je odlučio preuzeti odgovornost i graditi samostalnu karijeru nije kupio komfor nego slobodu. Time je Gibo potvrdio kako je kreativnost ključ uspjeha i kako za svoj talent i kreativnost treba preuzeti odgovornost.

Ministar financija Zdravko Marić nakon Gibonnija je u kratkom govoru pojasnio u kakvom su odnosu kreativci i državne financije dok je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek održava izlaganje o promjenama koje će 2018. godina donijeti kreativnim industrijama. Prvi konferencijski dan zatvorio je panel o ženskim tragovima u glazbi te prezentacija Relje Rajkovića i Luke Kušpilića koji su pokazali kako i Superman i James Bond trebaju zaštitu, a koji su za svoj rad Autorskopravna zaštita fiktivnih likova ili: kada je i superjunacima potrebna zaštita dobili nagradu Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

Drugi dan konferencije posvećen je intelektualnom vlasništvu i zaštiti autorskog prava pa su tako Igor Gliha i Romana Matanovac Vučković u svojim izlaganjima detaljno govorili o novom Zakonu o autorskim pravima i srodnim pravima te copyrightu u Hrvatskoj, a posebnu pažnju zaslužilo je izlaganje Kristine Delfin Kanceljak i Tihomira Katulića o Uredbi za zaštitu osobnih podataka (GDPR Uredbi) koja na snagu stupa 25. svibnja sljedeće godine i donosi niz novina u zaštiti osobnih podataka, odnosno informacija povezanih sa osobama koje su osobe podijelile s poduzećem, a odnosi se na imena i prezimena, e-mail adrese, fotografije, IP adrese, bankovne račune, zdravstvene podatke i slično.

Izvještaj i foto: Ivana Sataić – ivana@venia-mag.net

Add a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

*

U skladu s propisima EU koristimo kolačiće (cookies). / We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website.
Ok