GIBONNI – Austrija, Beč, Reigen, 18.10.2014.

Gotovo godinu dana nakon sada već legendarnog Gibonnijevog koncerta u jednako legendarnom bečkom Gasometeru, splitski se umjetnik u subotu 18. listopada vratio u Beč kako bi održao koncert u sklopu proslave 25. godišnjice bečkog blues/jazz kluba Reigen. I to kakav koncert!

Gibo-Reigen-01U ugodnom prostoru Reigena koji svojim ozračjem u najboljem mogućem značenju odiše duhom filmova Akija Kaurismäkija iz zlatne ere 1980.-ih, Gibonni je naprosto briljirao u jednom od, usuđujem se reći, svojih ponajboljih akustičnih nastupa koje je na oduševljenje publike koja je početak koncerta vrlo intimnog predznaka strpljivo čekala sjedeći za prikladno uređenim stolovima, započeo sa pjesmom ”Mirakul”, a zatim nastavio bojati osjećajnu mapu svakog ponaosob fantastičnom akustičnom verzijom ”Judi, zviri i beštimje” te ”Činim pravu stvar”, ”Ovo mi je škola”, ”Oprosti”, ”Dvije duše”, ”Tempera” i tako do uzdanica sa aktualnog albuma ”20th Century Man”, osobno mi srcu izuzetno drage ”Hide the Mirror” te ‘‘Non Credere”, novu verziju podjednako emocijama prožete originalne verzije naziva ”She Said”.

Gibo-Reigen-02Gibonni je u Beču nastavio ono što je započeo koncertom u Opatiji krajem kolovoza – svojim je pjesmama odjenuo novo ruho, obojao ih novom paletom osjećaja i zavirio u kutak srca svojih štovatelja za koji možda nisu ni znali da postoji. Ili nisu željeli priznati. Baš zato ne čudi što je vaša izvjestiteljica uložila nadljudske napore da zaustavi suze dok je Gibo uz pratnju svog izvanrednog benda izgovarao: ”ne znam, možda bezdan”, stihove pjesme ”Kad sam nasamo s njom” ili dok je publika punog srca s Gibom pjevala ”Tajnu vještinu” ili ”Žeđam”. Tako je Gibo u toliko prisutnoj emociji ljubavi koju je prezentirao u sretnom i ispunjenom ozračju kroz ”Mirakul”, ”Žeđam” ili ”Tajnu vještinu”, pa onda u iznevjerenom i nesretnom kroz boje tuge i usamljenosti kroz ”Temperu”, ”Ovo mi je škola” ili ”Kad sam nasamo s njom” publiku doveo u ekstazu čas u gotovo opipljivoj euforiji, čas u trenucima dok se suze skupljaju u očima.

Gibo-Reigen-03”Zlatne godine”, pjesma koja je označila kraj još jedne magične večeri u Gibonnijevoj režiji je i nakon više od dva sata stigla – prebrzo. Razdragana publika, razdragani Gibo i intimno ozračje koncerta bili su na apsolutnom vrhuncu kada je Gibo sišao u publiku i rukovao se sa svakom dušom u publici. I onda, kada je zadnja nota utihnula i glazbenci se povukli sa bine, kada sam osvijestila čitav splet osjećaja i boja, i kada je magija pretočena u novu adrenalinsku injekciju ravno u srce, kada se publika razilazila s osmijehom na licima postalo je jasno – Gibonni je u Reigenu još jednom pokazao da je njegova glazba ono što bi u inozemnim osvrtima okarakterizirali kao ”high class”. Upravo je zato šteta što se na ovom koncertu nevjerojatno sviračkog i emotivnog kalibra nije okupilo više ljudi jer Gibo je u Reigenu nastupio samo 10-ak dana prije planetarnog poznatog Erica Sardinasa i dokazao da je, baš poput njega – sam vrh svog glazbenog pravca i izvan granica regije u kojoj je neosporni broj jedan.

KONCERTNA FOTO GALERIJA – KLIK

Izvještaj i foto: Ivana Sataić – ivana@venia-mag.net