IN MEMORIAM: DAVID BOWIE

IN MEMORIAM: DAVID BOWIE

08.01.1947. – 10.01.2016.

OTIŠAO JE NAJVEĆI. OTIŠLA JE JEDNA UMJETNIČKA FORMA. OTIŠLA JE SAMA UMJETNOST.

David-Bowie-Id-Rather-Be-High-7701

Prije samo nekoliko dana u glavi su se petljale riječi i raspetljavali trenuci koje je Lemmy Kilmister sa svojim Motörheadom obilježio u ponekom sivilu svakodnevice. Prije samo nekoliko dana konstatirala sam kako se svemir poljuljao, ali nije izgubio ravnotežu. Čini se da je Lemmy pošteno uzdrmao neku drugu dimenziju i ista je sada kako bi se vratila u svoje okvire pozvala još jednog velikana – Davida Bowiea. Sinoć kad je zemaljsko utjelovnjenje umjetnosti zatvorilo oči i prešlo u drugu dimenziju svemir je izgubio ravnotežu. Sinoć je umro bog. Bog glazbe, bog umjetnosti, bog metamorfoze, jedan i nikada ponovljivi kameleon u multikoloričnom svijetu umjetnosti.

David Bowie preminuo je samo dva dana nakon svog 69. rođendana. Tog istog dana, 08. siječnja darovao nam je svoj posljednji poklon, novi album „Blackstar“ kojim je vizionarski, kao i uvijek, jučer kad je otišao uspio u nečemu u čemu nitko prije njega nije – samog je sebe transformirao u simbol svog albuma, u zvijezdu. Možda ne crnu kako sugerira nazivom svog posljednjeg remek djela, no zvijezdu za čijim ćemo sjajem posegnuti još nebrojeno puta tijekom svojih života tražeći koloričnost i viziju koje nam tako često nedostaju.

David Bowie 2016

David Robert Jones rođen je 08. siječnja 1947. godine, a svoj prvi album „The Man Who Sold The World“ objavio je pod imenom David Bowie ranih 1970-ih odmah pokazavši svoj istančani ukus za kreativnost i posvećenost, neograničenost stilovima ili instrumentima. Općenito neograničenost formom umjetnosti jer Bowie je bio upravo to – umjetnost. U svojoj najfinijoj formi. „Honkey Dory“, „Changes“ i „Life On Mars“ dodatno su istančali finu umjetnost koju je Bowie u svojoj 40-godišnjoj karijeri samo dodatno produbljivao, dodavao joj nove nijanse nota i slojeve osobnosti. A onda se dogodio danas klasik „The Rise and Fall of Ziggy Stardust“ pa potom i „The Spiders from Mars“. Bowieva prva transformacija, njegov prvi alter-ego. Bowie je postao Ziggy Stardust i oslobodio svoju rock ‘n’ roll osobnost pretvorivši je gotovo u mit. Ziggy Stardust još je uvijek jedna od najspektakularnijih i najinovativnijih glazbenih live predstava.

bowie-ziggy

David Bowie, koji je očito naginjao art zvuku bliskom onome koji korijene vuče iz rock ‘n’ rolla 1970.-ih je surađivao i s Lou Reedom kojem je producirao albume, a ko-producent je bio i legendarnog albuma „Raw Power“ Iggyja Popa što govori ne samo o širini njegove glazbene nadarenosti već i o važnosti ovog čovjeka za razvoj rock i metal glazbe generalno. U svojoj kasnijoj fazi, nakon odavanja počasti svojim britanskim korijenima, Bowie je svoj glazbeni izričaj proširio na američke utjecaje koketirajući s ritmičnim soulom na „Young Americans“ iz 1975. godine. Surađivao je i s nikad prežaljenim Johnom Lennonom na „Fame“ zakoračio i u R&B surađujući s Lutherom Vandrossom. Sazrijevao je kao umjetnik, učio i širio svoje poglede, svoje vlastite umjetničke horizonte. A kad mu je glazba postala pretijesna preselio je u Los Angeles i glumio u kultnom SF klasiku Nica Roega The Man Who Fell To Earth. Vješto umjetnički rastući između glazbene ekspresije koja mu je dopuštala kameleonski pristup, i filmskog izražaja koji ga je kinematski otkrivao na drugi način Bowie je dosezao brechtovsku teatralnost, no istovremeno mističnost i gotovo opipljivu nadrealnost u svojoj najboljoj prikazi.

Šireći svoj talent i jasnu sklonost svim formama umjetnosti, Bowie se vratio i u Europu tada još uvijek pod okriljem željezne zavjese i privremeno je svoju žeđ za novim i neostvarenim prizemljio u Berlinu gdje se družio s Iggy Popom i stvarao atmoseričnu glazbu proizašlu iz rastuće londonske punk scene. I ovdje je Bowie pomaknuo vlastite granice koristeći na bini samo kombinaciju crnih i bijelih reflektora, a onda je snimio i „Heroes“ s Brianom Enom i Tonyjem Viscontijem koji je s njim surađivao do njegove smrti. Visconti je utjecao na Bowiea produbivši njegovo skladateljsko umijeće dok ga je Berlin inspirirao na pisanje o životu dodirujući surealizam i eksperimentiranje.

U novu dekadu svoje karijere Bowie je ušao krajem 1970.-ih s filmom „Just A Gigolo“ dok je 80.-te pozdravio sa „Scary Monsters“ i „Under Pressure“ da bi se potom maknuo iz fokusa javnosti i sudjelovao isključivo u filmskim projektima. Iz to perioda je i danas legendarni film The Hunger koji se na gotovo bizaran način poigrava smrnošću i besmrtnošću.

The-Hunger-david-bowie-27635469-640-464

Na glazbenu stazu vraća se 1983. albumom „Ziggy Stardust: The Motion Picture“ crpeći novu energiju i donoseći novu briljantnost još jedne transformacije. Ovaj put u ultimativnu rock zvijezdu koja će svirati na stadionima i privući pažnju medija. Album „Let’s Dance“ prodan je u više od 7 milijuna kopija i utjecao je na mnoge umjetnike poput Duran Duran ili Spandau Ballet. Bowieva nadarenost iznjedrila je i duet s Mickom Jaggerom dok je u 90.-ima Bowie zabljesnuo s instrumentalnom „The Wedding“ otkrivši dio svoje intime, brak s modelom Iman. Ono što ćemo, pored odlične diskografske faze, pamtiti iz 90.-ih kada je o Bowieu riječ sigurno je i turneja s Nine Inch Nails te akustični nastupi s Neilom Youngom i Pearl Jamom u San Franciscu, suradnja s Alexanderom McQueenom koji mu je dizajnirao poznati Union Jack kaput, ali i njegov „skok u budućnost“ jer upravo je Bowie bio prvi umjetnik čija se pjesma mogla downoladati i distribuirati putem Interneta. Riječ je o „Telling Lies“ iz 1996. godine koju je downloadalo 350.000 Amerikanaca.

David-Bowie-with-McQueen-Coat-on-Exshoesme.com

Tako je David Bowie još jednom bio ispred svog vremena – vizionar. Ali i sanjar. Svoj 50. rođendan Bowie je 1997. proslavio koncertom u Madison Square Garden u New Yorku uz svoje prijatelje i suradnike Loua Reeda, Sonic Youth, Billyja Corgana, Foo Fighters. Još jedan pogled u budućnost kojim je dokazao svoju intuitivnost Bowie je dokazao 1998. kad je pokrenuo svoju web stranicu, prvu u svijetu koju je imao jedan glazbenik i umjetnik. Uslijedio je film Exhuming Mr. Rice, a 1999. godine je primio i počasni doktorat za glazbu na Berklee College of Music u Bostonu. Te je godine David Bowie surađivao i sa Placebom u klasiku „Twentieth Century Boy“ te „Without You I’m Nothing“. No najvažniji trnutak te godine bio je izlazak albuma „The Hours“ koji je Bowiea i njegove poklonike uveo u novo tisućljeće.

Placebo---David-Bowie-placebo-64910_420_300

Novo tisućljeće, novi koncerti. I 11. rujna 2001. kad je David Bowie bio u New Yorku i po napadu na WTC odsvirao emotivni koncert u Madison Square Gardenu. Probuđeni talent i nada urodili su ponovnim susretom i radom s Tonyjem Viscontijem na albumu „Heaten“ koji je promijenio pogled na glazbenu industriju pa je Bowie osnovao svoju vlastitu izdavačku kuću Iso Records. Uslijedio je i album „Reality“ te 2006. Bowiev posljednji koncert. Iste godine glumio je u filmu The Prestige Chirsa Nolana. Bowieva diskografska tišina bila je sve primjetnija sve do 2013. godine kad je na svoj rođendan 08. siječnja David Bowie još jednom napravio neočekivano. Objavio je singl „Where Are We Now“, pa potom i album „The Next Day“ u ožujku. Svoju istančanu umjetničku formu iskazao je u odličnim video uratcima no odbio je krenuti na turneju.

David Bowie 2015

Na svoj 69. rođendan, samo dva dana prije svoje smrti, David Bowie od svojih se poklonika oprostio novim studijskim albumom „Blackstar“ ostavivši svijetu u nasljeđe svoj možda i najmisteriozniji, no svakako jedan od najboljih albuma i proslavivši tako svojih 69 godina na pozornici svijeta.

David Bowie bio je i ostaje jedan od istinskih umjetnika prepoznatljivih i po čestim promjenama imidža. Njegova pjesma „Heroes“ poznata je svim generacijama i smatra se najboljim singlom svih vremena. David Bowie naučio nas je kako je jednostavno izbrisati granice između opipljivog i neopipljivog, stvarnosti i kreacije. Naučio nas je kako biti – umjetnička forma, sama umjetnost. Tako nas je naučio i kako prihvatiti njegov odlazak u drugu dimenziju. Jer on će, nesputan i širokogrudan uvijek biti ovdje, on je od danas ‘blackstar’.

Tekst: Ivana Sataić – ivana@venia-mag.net

Add a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

*

U skladu s propisima EU koristimo kolačiće (cookies). / We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website.
Ok